BiH godišnje gubi 420 miliona KM zbog šverca: “Tržište rezanog duhana prepušteno švercerima”

Crno tržište duhana i cigareta u Bosni i Hercegovini ostavlja ogromne posljedice po budžet i javno zdravlje. Procjene pokazuju da se godišnje izgubi i do 500 miliona KM kroz akcize i PDV. Iako je BiH još 2009. krenula u proces usklađivanja sa Evropskoj uniji kada je riječ o oporezivanju duhana, porast akciza izazvao je pad legalne prodaje i procvat šverca. O uzrocima, posljedicama i mogućim rješenjima za N1 govorili su Darjana Maglov iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Darko Gašpar iz kompanije British American Tobacco i Zoran Đokić iz kompanije Japan Tobacco International.

Crno tržište duhana u BiH stvara stotine miliona KM gubitaka godišnje. Gašpar je istakao da je u BiH u posljednjih pet godina napravljeno mnogo koraka po tom pitanju, ali da je tema nelegalne trgovine i dalje prisutna.

“Borba s ilegalnim cigaretama je globalna – 370 milijardi cigareta u svijetu je ilegalno. To je 13% svjetske potrošnje i 50 milijardi funti izgubljenih prihoda. Uzrok problema u BiH je prebrzo i preveliko dizanje trošarina. Prestroga regulacija vodi manje štetne proizvode u ilegalnu sferu. Potrebna je kombinacija zakonskih mjera, dosljedne primjene i edukacije. Hrvatska je, npr., koristila pse za otkrivanje duvana. BiH je 2020. godine imala 54% ilegalnog tržišta, a prošle godine 30%. To je veliki uspjeh. Potreban je kontinuitet i model poput Hrvatske”, naveo je Gašpar.

“Na vrhu lanca u BiH kriminalne grupe”
Interesovalo nas je kako u BiH funkcionišu švercerske mreže te koliko je naša zemlja po tom pitanju “ranjiva”?

“BiH je dio globalnog tržišta. Na vrhu lanca su kriminalne grupe koje ostvaruju ogromne profite. Ulica i društvene mreže su samo četvrti ili peti sloj kanala. Pravi organizatori ostaju u pozadini. Najnoviji trend je dislokacija ilegalnih fabrika bliže legalnim tržištima. Slovenačka policija zatvorila je tri fabrike – među osumnjičenima su i državljani BiH”, naveo je Zoran Đokić.

S druge strane, Darjana Maglov iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH govorila je i o rezultatima koje je dala kampanja “Stop švercu”.

“Zadovoljni smo napretkom – kampanja traje šestu godinu. Vrijednost oduzetog duana u 2024. godini iznosila je 2,3 miliona KM, a u četiri mjeseca 2025. više od 700.000 KM. Posebno se oduzimaju ručno punjene cigarete – 123.000 komada u četiri mjeseca je oduzeto što je više nego cijele 2023.”, navela je Maglov te dodala:

“Upozoravamo građane – jedine legalne cigarete su s akciznim markicama UIO. Stoga ih molimo da sve nepravilnosti prijave putem viber broja 065-355-155 i web stranice www.uino.gov.ba. Crno tržište nije samo problem Uprave. Ovo je problem države”.

Pošto je crno tržište, nažalost, i dalje popularno u BiH, Gašpar je pojasnio zbog čega je rezani duhan dominantan na istom?

“Više od 90% ilegalnih proizvoda u BiH čini rezani duhan. On je jednostavan za distribuciju, bez markica i višestruko jeftiniji. Tržište rezanog duhana je gotovo u potpunosti prepušteno švercerima”, dodao je.

Fabrika za proizvodnju tuba
Đokić je naveo da u BiH postoje i ilegalne fabrike.

“Uvoz tuba u BiH je u nesrazmjeri s količinama legalnog rezanog duhana. Čak smo dobili provjeren podatak da na teritoriji BiH postoji i fabrika za proizvodnju tuba. Očigledno taj višak tuba koji je nekoliko desetina puta veći nego što bi bile potrebe za potrošnju tog legalnog duhana, završava u nelegalnim kanalima prodaje. Veoma lako se mogu čak i online na određenim internet sajtovima pa i društvenim grupama nabaviti mašine za punjenje cigareta koje su jeftine i samim time lako dostupne i omogućavaju proizvodnju na nivou mini fabrike. Ovo treba zakonski regulisati”, smatra Đokić.

Međutim, gubici koji nastaju zbog crnog tržišta duhana i cigareta u BiH su ogromni. Oni se mjere u cifri od 420 miliona KM na godišnjem nivou što je u prijevodu veliki deficit po cijelo društvo.

“Ti gubici su zaista ogromni, ali nisu samo ogromni finansijski kao što smo svi večeras već naveli, nego su i vrlo opasni za javno zdravstvo. Ali da se vratimo na novac, taj jednogodišnji iznos tih 420 miliona dovoljno je za izgradnju pet savremenih bolnica ili sto kilometara autocesta ili povećanje minimalne penzije za 100.000 naših građana u iznosu od po 350 KM mjesečno. I to se sve dešava u vremenu kada se sve više govori o potrebi jačanja zdravstvenog sistema, obrazovanja, javne infrastrukture i sl. Ovo je pitanje pravednosti, sigurnosti i društvene odgovornosti”, naglasio je Gašpar.

Porijeklo duhana

S obzirom na brojne podatke koje smo dobili od naših sagovornika nismo mogli, a da ne pitamo koje je porijeklo duhana, iz kojih krajeva se nabavlja i dalje distribuira na crno tržište?

“Mit o ‘hercegovačkom duhanu’ ne odgovara realnosti. Većina duhana dolazi iz Semberije i Posavine – tip Virginija. Zato se postavlja veliko pitanje zbog čega se u Bosni i Hercegovini uvozi duhan u listu koji se kasnije reže. Vjerujemo da najveći dio tog duhana završava na ilegalnom tržištu. A kada je riječ o njegovom skladištenju, ona nisu legalna. Za skladištenje duhana dovoljno je malo veća prostorija, možda nešto veće od jedne garaže. U njoj se instalira mašina za rezanje ili na nekom poljoprivrednom dobru ili bilo gdje, gazdinstvu, kući…”, naveo je Đokić.

A na pitanje da li se sve količine prijave i predaju organizatorima proizvodnje Maglov je odgovorila:

“Ne tražimo lične podatke od građana nego samo što više konkretnih podataka sa terena kako bi naši službenici mogli da preduzmu aktivnosti i da idu u suzbijanje tog nelegalnog crnog tržišta duhana. Od 1. januara do 30. maja 2025. zaprimljene su 264 prijave, 234 su proslijeđene nadležnim institucijama. Građani još nisu dovoljno svjesni razmjera ovog problema”.

Iskustva Srbije
Budući da se Srbija aktivno bavi suzbijanjem ovog problema, Đokić je iznio neke pojedinosti akcija koje se poduzimaju po tom pitanju.

“U Srbiji smo uz pomoć satelitskih snimaka detektovali 1.500 ha ilegalnih zasada duhana – 3.000 tona. Spriječena šteta je preko 200 miliona eura. Osim toga, promijenjen je i zakon – sada inspekcije mogu uništavati nelegalne zasade kao i marihuanu. Preventivni efekat nakon svega toga jeste da je broj ilegalnih zasada smanjen za 98%”, naveo je Đokić.

Zanimalo nas je koliko BiH može naučiti na osnovu iskustava u regionu?

“UIO je u 2024. po osnovu duhana prikupila 1,141 milijardu KM, dok je 2023. bilo 969 miliona – rast od 18%. Sredstva idu za obrazovanje, zdravstvo, penzije, policiju, socijalu i infrastrukturu”, poručila je, između ostalog, Darjana Maglov.